DONJI GRAD
Predlažemo da razgledavanje Zagreba započnete s glavnog gradskog trga, Trga bana Josipa Jelačića.
Trg bana Josipa Jelačića je izgrađen 1841. g., kada je gradska uprava odlučila izgraditi sajmište na prostoru oko zdenca Manduševac, a do tada su tu bili vrtovi građana. Trg postaje središtem gradskog života u drugoj polovici 19.st., kada se grad širi i na prostor između Save i Ilice, najduže ulice u gradu. Tad započinje izgradnja treće cjeline grada, Donjeg grada. U to vrijeme se ovaj trg zvao Harmica. Na trgu su zastupljeni gotovo svi stilovi koji su se pojavili u srednjoj Europi u posljednjih stotinjak godina, razni graditeljski stilovi kao npr. klasicizam, historicizam, jugendstil ili modernizam.
Trg je bio poprištem mnogih, po hrvatski narod značajnih događaja, od kojih izdvajamo protesni skup više od 200 zagrebačkih studenata povodom posjeta cara Franje Josipa I. 1895. u znak prosvjeda protiv mađarske dominacije. Skup je organizirao, tada još student, Stjepan Radić i tom je prilikom spaljena mađarska zastava ispred samog spomenika bana Jelačića.
Trg bana Josipa Jelačića je izgrađen 1841. g., kada je gradska uprava odlučila izgraditi sajmište na prostoru oko zdenca Manduševac, a do tada su tu bili vrtovi građana. Trg postaje središtem gradskog života u drugoj polovici 19.st., kada se grad širi i na prostor između Save i Ilice, najduže ulice u gradu. Tad započinje izgradnja treće cjeline grada, Donjeg grada. U to vrijeme se ovaj trg zvao Harmica. Na trgu su zastupljeni gotovo svi stilovi koji su se pojavili u srednjoj Europi u posljednjih stotinjak godina, razni graditeljski stilovi kao npr. klasicizam, historicizam, jugendstil ili modernizam.
Trg je bio poprištem mnogih, po hrvatski narod značajnih događaja, od kojih izdvajamo protesni skup više od 200 zagrebačkih studenata povodom posjeta cara Franje Josipa I. 1895. u znak prosvjeda protiv mađarske dominacije. Skup je organizirao, tada još student, Stjepan Radić i tom je prilikom spaljena mađarska zastava ispred samog spomenika bana Jelačića.
Na trgu dominira neobarokna skulptura poznatog bečkog umjetnika Antonija Dominika Ferkorna na kojoj je prikazan ban Josip Jelačić (1) sa sabljom na konju. U vrijeme postavljanja, godine 1866.g., skulptura je bila okrenuta prema sjeveru kao podsjećanje na pobjedu hrvatske vojske pod vodstvom bana Jelačića nad mađarskim nacionalistima 1848. i kao opomena Mađarima da ostave Hrvate i Hrvatsku na miru. Inicijativu za postavljanje spomenika dalo je gradsko zastupstvo 1854. godine ,još za života Josipa Jelačića, povodom njegovog primanja grofovske časti. Ideja nije provedena u djelo za njegova života, već je tri dana nakon njegove smrti (ban je umro 20. 05. 1859.) gradsko poglavarstvo potvrdilo prvobitni prijedlog od prije pet godina i 1861.g. potpisan je ugovor s velikim bečkim umjetnikom-kiparom Antonijem Dominikom Fernkornom od kojeg je dodatno zatraženo da ban bude na konju Emiru kao što su prikazani nadvojvoda Karlo i prinz Eugen Savojski ispred Hofburga u Beču. Spomenik je morao biti nadnaravne veličine , ban sa sabljom u desnoj ruci i obučen u odjeću u kojoj je imenovan banom 5. lipnja 1848. Spomenik je bio dovršen u svibnju 1865., a dopremljen je u Zagreb u listopadu 1866. Svečani čin otkrivanja spomenika je bio 16. prosinca 1866. u 11 sati prijepodne. Cijeli je Zagreb bio okićen i prepun trobojnica. Svečanom činu je prisustvovala cjelokupna vojna i politička elita Hrvatske. Cijeli je grad slavio, glazba, topovske salve i zborovi uljepšavali su svečanost. Spomenik banu je bio simbol hrvatstva i takav je, nakon Drugog svj. rata, smetao komunističkoj vojsci i partiji pa su ga 26. 07.1947. potajice maknuli, a bana Jelačića su proglasili reakcionarom i kontrarevolucionarom. Izrezali su ga na komade i sakrili u podrum jednog muzeja. Uspostavom slobodne Hrvatske i ban se vratio na svoje mjesto 16. listopada 1990. uz veliko slavlje.
Najviša i ujedno najmlađa građevina na trgu je jedan od prvih nebodera (4) u gradu, na jugozapadnom dijelu trga, izgrađen 1958.g. Oko te građevine postoje dvojbe ne narušava li arhitektonski sklad cijelog trga i ne bi li ga trebalo srušiti. U prolazu ispod nebodera je spomenik Vlahu Paljetku kojeg je izradila Marija Ujević - Galetović, a ispod samog nebodera je kapela Krista kralja izgrađena 1937.g. na broju Ilica 1. |
Stambeno-poslovna zgrada Kolmar "Hönigsberg i Deutsch" (na broju 7)
izgrađena je 1905. godine za trgovca Kolmara prema projektu atelijera Hönigsberg i Deutsch. Pročelje je oblikovano u duhu slobodnog stila kasnog historicizma, a interijer zgrade očuvan je unatoč kasnijim zahvatima. Atelier Hönigsberg i Deutsch je izveo kvalitetne obrtničke detalje, a koristili su se tada suvremenih konstruktivnim rješenja pa je zato ova zgrada vrijedan primjer stambene palače s početka 20. st. Zgradu Merkur (8) je 1913.g. projektirao Lavoslav Kalda. |
Zdenac oko kojeg sjede umorni ljudi i skaču djeca zove se prema liku iz legende, Mandi, koja je umornome banu, kralju ili vitezu (kako koji izvor navodi - svejedno je) zagrabila vode na ovom mjestu pa je i grad dobio ime Zagreb, a zdenac Manduševac 12. Običaj je, ako vjerujete u to, da se baci novčić u zdenac i zaželi neka želja. Zdenac je vraćen na svoje mjesto prilikom uređenja trga 1987. g.
|
Vlaška ulica je dobila ime po talijanskim zidarima iz 13.st. Naime, Hrvati su Talijane u srednjem vijeku zvali Latinima ili Vlasima, a ulica je i nosila latinsko ime "Vicus Latinorur" |