Ciklonalne ili frontalne padaline
Ciklonalne ili frontalne padaline vezane su uz nastanak i razvitak ciklone. Ciklona je valni poremećaj na polarnoj fronti.
Nastanak i razvitak ciklone - ciklogeneza
Ciklona nastaje na dodiru dviju zračnih masa. Na vrijeme u Europi tijekom cijele godine djeluje Islandska ciklona te ćemo na geografskoj karti prikazati nastanak i tijek te ciklone koja nastaje na dodiru hladne polarne zračne mase i toplije tropske zračne mase. Granica između dviju zračnih masa zove se fronta, u ovom slučaju to je tropska fronta. Ako se promatra iz hladne zračne mase, fronta je topla, a ako se promatra iz tople zračne mase, fronta je hladna. Fronta ne ostaje dugo mirna i ravna jer s obje njene strane pušu vjetrovi. Sa sjeverne strane fronte pušu sjeveroistočni polarni vjetrovi, a s južne strane zapadni vjetrovi i oni uvjetuju prijelom fronte.
Za usporedbu: Radi lakšeg razumijevanja kako jedna fronta može istovremeno biti topla i hladna usporedimo tu situaciju u prirodi sa zimskom situacijom u nekoj prostoriji: u prostoriji je topli zrak (topla zračna masa), a vani je hladan zrak (hladna zračna masa). Granica toplog i hladnog zraka je prozor. Ako ga dodirujemo s unutrašnje strane prostorije onda osjećamo da je hladan, a ako ga dodirujemo s vanjske strane onda osjećamo da je topliji od hladnog vanjskog zraka.
Nastanak i razvitak ciklone - ciklogeneza
Ciklona nastaje na dodiru dviju zračnih masa. Na vrijeme u Europi tijekom cijele godine djeluje Islandska ciklona te ćemo na geografskoj karti prikazati nastanak i tijek te ciklone koja nastaje na dodiru hladne polarne zračne mase i toplije tropske zračne mase. Granica između dviju zračnih masa zove se fronta, u ovom slučaju to je tropska fronta. Ako se promatra iz hladne zračne mase, fronta je topla, a ako se promatra iz tople zračne mase, fronta je hladna. Fronta ne ostaje dugo mirna i ravna jer s obje njene strane pušu vjetrovi. Sa sjeverne strane fronte pušu sjeveroistočni polarni vjetrovi, a s južne strane zapadni vjetrovi i oni uvjetuju prijelom fronte.
Za usporedbu: Radi lakšeg razumijevanja kako jedna fronta može istovremeno biti topla i hladna usporedimo tu situaciju u prirodi sa zimskom situacijom u nekoj prostoriji: u prostoriji je topli zrak (topla zračna masa), a vani je hladan zrak (hladna zračna masa). Granica toplog i hladnog zraka je prozor. Ako ga dodirujemo s unutrašnje strane prostorije onda osjećamo da je hladan, a ako ga dodirujemo s vanjske strane onda osjećamo da je topliji od hladnog vanjskog zraka.
Nakon prelamanja fronta dobiva oblik vala. Zapadni dio fronte se zbog sjeveroistočnog vjetra pomiče prema jugu i taj dio ulazi u topliju zračnu masu te se osjeća kao hladna fronta. Istočni se dio fronte započinje kretati prema sjeveru i ulazeći u hladniju zračnu masu, donosi topliji zrak te se osjeća kao topla fronta. Pri tlu tlak zraka pada.
U cikloni se raspoznaju topli i hladni sektor. Topli sektor ciklone se smanjuje.
Hladna fronta je brža od tople fronte te je počinje sustizati. Hladni polarni zrak se potkopava pod topli zrak i izdiže ga iznad hladnog zraka. Izdizanjem toplog zraka po toploj fronti nastaju oblaci i dugotrajnije padaline slabijeg intenziteta (duga, sitna, dosadna kiša) nad velikim područjem do 300 km. Iznad hladne fronte izdizanje je intenzivno te nastaju kumulonimbusi i kumulusi koji uzrokuju kratkotrajnije i intenzivnije padaline na manjem prostoru do 100 km.
Hladna fronta je brža od tople fronte te je počinje sustizati. Hladni polarni zrak se potkopava pod topli zrak i izdiže ga iznad hladnog zraka. Izdizanjem toplog zraka po toploj fronti nastaju oblaci i dugotrajnije padaline slabijeg intenziteta (duga, sitna, dosadna kiša) nad velikim područjem do 300 km. Iznad hladne fronte izdizanje je intenzivno te nastaju kumulonimbusi i kumulusi koji uzrokuju kratkotrajnije i intenzivnije padaline na manjem prostoru do 100 km.
Okluzija
U trenutku kada hladna fronta sustigne toplu frontu, nastaje okludirana fronta, spojena topla i hladna fronta. Na tom mjestu topli sektor nestaje i sav topli zrak se uz frontalnu plohu izdigne iznad hladnog polarnog zraka. Potpuno izdizanje toplog zraka dovodi do obilnih padalina. Hladna fronta sve više sustiže toplu frontu dok je na kraju sasvim ne sustigne na cijeloj dužini. Tako nastaje potpuno okludirana fronta, a topli sektor nestaje u potpunosti.
U trenutku kada hladna fronta sustigne toplu frontu, nastaje okludirana fronta, spojena topla i hladna fronta. Na tom mjestu topli sektor nestaje i sav topli zrak se uz frontalnu plohu izdigne iznad hladnog polarnog zraka. Potpuno izdizanje toplog zraka dovodi do obilnih padalina. Hladna fronta sve više sustiže toplu frontu dok je na kraju sasvim ne sustigne na cijeloj dužini. Tako nastaje potpuno okludirana fronta, a topli sektor nestaje u potpunosti.
Ciklona svoj razvojni put završava kao vrtlog toplog zraka s oblacima na visini, dok se pri tlu nalazi hladan zrak. Neko vrijeme intenzitet padalina slabi i nakon nekog vremena oblaci se postupno razilaze i ciklona nestaje. Nakon toga nastaje situacija slična situaciji na početku razvojnog puta ciklone.
Kakvo vrijeme nam donosi ciklona?
Na rubnim dijelovima ciklone vladaju drugačije vremenske prilike nego u središtu ciklone pa je važno znati kojim dijelom ciklona zahvaća neki kraj.
Ako preko nas prolazi ciklona svojim središnjim dijelom, prvi navještaj dolaska ciklone je približavanje cirusa i cirostratusa na velikim visinama. Topla fronta se nalazi oko 1 000 km iza njih i vremenom oblaci postaju sve niži i sivlji. Nakon 12 - 24 sata iza pojave prvih cirusa počinju padati prve kapi kiše. S približavanjem tople fronte padaline postaju intenzivnije, a temperatura raste. Ubrzo vrijeme postaje toplo, s južnim vjetrom. Na nebu su nepovezani kumulusi i najčešće ne pada kiša. Vjetar se pojačava i mijenja smjer u sjeverozapadni i zapadni i približava se hladna fronta koja nosi zahladnjenje. S hladnom frontom dolaze intenzivne i kratkotrajnije padaline. Tlak zraka raste, razvedrava se i prestaju padaline.
Na rubnim dijelovima ciklone vladaju drugačije vremenske prilike nego u središtu ciklone pa je važno znati kojim dijelom ciklona zahvaća neki kraj.
Ako preko nas prolazi ciklona svojim središnjim dijelom, prvi navještaj dolaska ciklone je približavanje cirusa i cirostratusa na velikim visinama. Topla fronta se nalazi oko 1 000 km iza njih i vremenom oblaci postaju sve niži i sivlji. Nakon 12 - 24 sata iza pojave prvih cirusa počinju padati prve kapi kiše. S približavanjem tople fronte padaline postaju intenzivnije, a temperatura raste. Ubrzo vrijeme postaje toplo, s južnim vjetrom. Na nebu su nepovezani kumulusi i najčešće ne pada kiša. Vjetar se pojačava i mijenja smjer u sjeverozapadni i zapadni i približava se hladna fronta koja nosi zahladnjenje. S hladnom frontom dolaze intenzivne i kratkotrajnije padaline. Tlak zraka raste, razvedrava se i prestaju padaline.
Ciklona ljeti donosi zahladnjenje i kišu, a zimi zatopljenje i padaline (kišu ili snijeg).
U središtu ciklone je nizak tlak i u pravilu se ciklona kreće od zapada prema istoku. Za prolaz ciklone iznad nekog kraja potrebno je 5 - 6 dana. Ciklone češće nastaju zimi nego ljeti i češće nad oceanima nego nad kontinentima. Ponekad nastaju jedna ciklona za drugom i tako nastaje obitelj s 5 do 6 ciklona. Za naše krajeve je najvažnija islandska ciklona koja nastaje tijekom cijele godine (jače se osjeća u hladnom dijelu godine) te sredozemna ciklona koja nastaje isključivo zimi.
U središtu ciklone je nizak tlak i u pravilu se ciklona kreće od zapada prema istoku. Za prolaz ciklone iznad nekog kraja potrebno je 5 - 6 dana. Ciklone češće nastaju zimi nego ljeti i češće nad oceanima nego nad kontinentima. Ponekad nastaju jedna ciklona za drugom i tako nastaje obitelj s 5 do 6 ciklona. Za naše krajeve je najvažnija islandska ciklona koja nastaje tijekom cijele godine (jače se osjeća u hladnom dijelu godine) te sredozemna ciklona koja nastaje isključivo zimi.
Anticiklone
Anticiklone nastaju u jednoj zračnoj masi i u njihovom je središtu visoki tlak. Prema rubovima anticiklone tlak zraka opada. Anticiklona donosi suho i stabilno vrijeme. Za naše krajeve najznačajnija je zimska sibirska anticiklona koja donosi mirno, vedro i izrazito hladno vrijeme. Iz anticiklone prema prostorima nižeg tlaka pušu vrlo jaki i hladni vjetrovi. Anticiklona ne može nastati u područjima oko ekvatora. Ljeti se u Hrvatskoj osjeća utjecaj tople azorske anticiklone koja donosi mirno i vruće vrijeme.
Anticiklone nastaju u jednoj zračnoj masi i u njihovom je središtu visoki tlak. Prema rubovima anticiklone tlak zraka opada. Anticiklona donosi suho i stabilno vrijeme. Za naše krajeve najznačajnija je zimska sibirska anticiklona koja donosi mirno, vedro i izrazito hladno vrijeme. Iz anticiklone prema prostorima nižeg tlaka pušu vrlo jaki i hladni vjetrovi. Anticiklona ne može nastati u područjima oko ekvatora. Ljeti se u Hrvatskoj osjeća utjecaj tople azorske anticiklone koja donosi mirno i vruće vrijeme.
Za one koji žele znati više!
U tropskim širinama ponekad se javlja tropski ciklon, vrlo jaki poremećaj koji nastaje daleko od kontinenata nad toplim oceanima. Promjer mu doseže do 2 000 km, a traje oko 6 dana. U središtu vrtložnog ciklona je izrazito nizak tlak od oko 950 hPa što uzrokuje vrlo jake vjetrove. Zrak struji od ruba prema središtu u obliku spirale. Kiša je najjača oko središnjeg dijela koji se zove oko ciklona. Samo oko ciklona je ponekad široko i do 70 km, a u njemu vlada mirno vrijeme. Ovaj se poremećaj uz obale Indijskog oceana naziva ciklon, u Australiji ga ljudi zovu vili - vili, u srednjoj Americi hariken, na zapadnim obalama Tihog oceana tajfun, a na Filipinima bagvios.
U tropskim širinama ponekad se javlja tropski ciklon, vrlo jaki poremećaj koji nastaje daleko od kontinenata nad toplim oceanima. Promjer mu doseže do 2 000 km, a traje oko 6 dana. U središtu vrtložnog ciklona je izrazito nizak tlak od oko 950 hPa što uzrokuje vrlo jake vjetrove. Zrak struji od ruba prema središtu u obliku spirale. Kiša je najjača oko središnjeg dijela koji se zove oko ciklona. Samo oko ciklona je ponekad široko i do 70 km, a u njemu vlada mirno vrijeme. Ovaj se poremećaj uz obale Indijskog oceana naziva ciklon, u Australiji ga ljudi zovu vili - vili, u srednjoj Americi hariken, na zapadnim obalama Tihog oceana tajfun, a na Filipinima bagvios.
Munja je električno pražnjenje oblaka. Munja jako zagrijava zrak koji se zbog toga snažno širi. To širenje je toliko snažno da ga mi čujemo kao grmaljavinu. Kada je munja od nas udaljena više od 20 km, mi ju ne čujemo, već vidimo samo sijevanje.
Tornado je vrtlog ili lijevak koji ponekad nastaje između donjeg dijela kumulonimbusa i površine Zemlje. U središnjim i južnim dijelovima SAD godišnje nastaje i do 700 tornada od kojih su neki jako razorni. Nastaje iznad kontinenta kada se sudare topli i vlažni zrak koji dolazi iznad Meksičkog zaljeva i hladni suhi zrak sa sjevera. Vrtlog se vrti vrlo velikom brzinom oko svoje osi i za sobom ostavlja uzak trag (pojas) velikog razaranja. Razlog ovakvoj razornoj snazi leži u vrlo niskom tlaku u jednom dijelu koji ponekad bude i do 100 hPa niži od svoje okoline. Ako tornado prelazi preko zatvorene kuće, ona gotovo eksplodira jer je velika razlika u tlaku. Snaga tornada je tolika da može čak i podići lokomotive u zrak. Prema jednom novinskom napisu saznajemo da je jedan tornado neku kuću premjestio tri kilometra dalje. Nažalost, meteorolozi do sada nisu uspjeli najtočnije izmjeriti sve detalje jer je svaki puta tornado uništio instrumente. Ponekad se i u Europi pojave nepogode slične tornadu, ali mnogo slabijeg razornog učinka.
Tornado je vrtlog ili lijevak koji ponekad nastaje između donjeg dijela kumulonimbusa i površine Zemlje. U središnjim i južnim dijelovima SAD godišnje nastaje i do 700 tornada od kojih su neki jako razorni. Nastaje iznad kontinenta kada se sudare topli i vlažni zrak koji dolazi iznad Meksičkog zaljeva i hladni suhi zrak sa sjevera. Vrtlog se vrti vrlo velikom brzinom oko svoje osi i za sobom ostavlja uzak trag (pojas) velikog razaranja. Razlog ovakvoj razornoj snazi leži u vrlo niskom tlaku u jednom dijelu koji ponekad bude i do 100 hPa niži od svoje okoline. Ako tornado prelazi preko zatvorene kuće, ona gotovo eksplodira jer je velika razlika u tlaku. Snaga tornada je tolika da može čak i podići lokomotive u zrak. Prema jednom novinskom napisu saznajemo da je jedan tornado neku kuću premjestio tri kilometra dalje. Nažalost, meteorolozi do sada nisu uspjeli najtočnije izmjeriti sve detalje jer je svaki puta tornado uništio instrumente. Ponekad se i u Europi pojave nepogode slične tornadu, ali mnogo slabijeg razornog učinka.
Sinoptička karta